![]()
foto: Jadran Film / Ellepi / RAI tre
Na današnji dan, 4. srpnja 1993. godine premijerno je prikazan hrvatski igrani film “Vrijeme za…” kojega je prema vlastitom scenariju režirala Oja Kodar.
Samohrana majka Marija živi sa sinom Darkom u selu koje su jedne noći napali četnici. Njih dvoje se uspiju spasiti i naći utočište u obližnjem gradu. Marija se zaposli u bolničkoj praonici, a Darko se unatoč njezinom protivljenju priključuje hrvatskim dragovoljcima u obrani domovine. Kad dobije obavijest da je Darko poginuo, Marija ne misleći na opasnost odlazi na neprijateljsko područje kako bi pronašla njegove posmrtne ostatke i pokopala ih u rodnom selu…
Mada unisono naružen od strane hrvatskih kritičara, “Vrijeme za… ” nije nezanimljiv film. Crno-bijela podjela na dobre Hrvate i zle Srbe zahvaljujući nenamjernom, no simpatično karikaturalnom prikazu srpskih negativaca zadobiva karakteristike campa, a ne treba smetnuti s uma ni da, za razliku od ostalih hrvatskih ideološki opterećenih filmova tih godina, hrvatskoj junakinji spas donosi “dobri”, “osviješćeni” Srbin. Suverena fotografija Garyja Gravera, snimatelja filmova Orsona Wellesa u sedamdesetima, i dobar redateljsko-montažni ritam sestara Palinkaš (Olga i Nina) nezamijećene su vrijednosti filma.
U glavnim ulogama su se pojavili Nada Gačešić-Livaković, Zvonimir Novosel, Ivan Brkić, Duško Valentić, Ðorđe Rapajić, Franjo Jurčec, Andrea Baković, Slavko Brankov, Edo Peročević, Damir Mejovšek, Vinko Kraljević, Jasna Palić i dr. (izvor: baza HR kinematografije)